#Interkulturalnost Kao Test Demokracije

Azra Nezirić

EMIL trening u organizaciji TPO Fondacije započeo je 2019. Program je osmišljen na način izgradnje međureligijskih i interkulturalnih kompetencija profesora. Cilj EMIL programa jeste obezbijediti klimu podesnu za razumijevanje kulturološkog i religijskog drugog. U okviru jednogodišnjeg treninga, učesnici prolaze razne vidove seminara i radionica. Učesnike EMIL treninga čini četrnaest profesora koje su četiri Ministarstva obrazovanja preporučila TPO Fondaciji (Ministarstvo obrazovanja Hercegovačko-neretvanskog kantona, Kantona Sarajevo, Kantona Središnja Bosna i Tuzlanskog kantona).

Prvu blok šestodnevnu sesiju (dva treninga) su vodili Zilka Spahić Šiljak i Sedžida Hadžić iz Sarajeva, te Ana Raffai i Otto Raffai iz Zagreba. Treći trening je prošao u praktičnom izvođenju Bennettovog kontinuuma interkulturalnih i međureligijskih kompetencija učesnika prilikom čega su sami učesnici pokazali umijeće snalaženja u nepoznatom. Četvrti trening su učesnici prošli sa profesoricom Vesnom Mikolič iz Slovenije koja je pojašnjavala TILKA metodologiju našim učesnicima kako bi što jednostavnije pravili kognitivne mape u vezi s ovom temom.

Učesnici su, unutar dosadašnjih treninga, imali priliku doznavati odnos grupe i pojedinca, problematizirati (ne)mogućnost socio-kulturalne adaptacije, raspravljati o kulturama i jezicima u međuprožimanju te o opunomoćenju i uljuljkanosti jedne kulturne i religijske grupe, kulturalnoj odgovornosti, teoriji moći, ključnim riječima kulture i religije, te o procesu akulturacije.

U sljedećim sesijama će učesnici raditi simulacije treninga o interkulturalnim i međureligijskim kompetencijama prilikom kojih će pokazati koji su nivo znanja i kompetencija postigli u okviru dosadašnjeg obrazovanja. Simulacije će pokazati praktičnu stranu izvođenja treninga kojim se osposobljavaju naši profesori za ovu jako važnu temu unutar bosanskohercegovačkog društva.

Doprinos civilizacijskom uspjehu

Interkulturalnost živi u dinamičnom opticaju ljudi različitih kulturoloških pozadina. Religija se smatra sastavnicom kulture. Ukoliko imamo samo jednu kulturu na (zatvorenom, omeđenom) prostoru, onda taj fenomen obilježavamo kao monokulturalnost. Zamislite sad da u tom zatvorenom monokulturalnom prostoru imate i samo jednu religiju. Takvi zatvoreni monokulturni ljudi, kada bi sreli nekog ko se ne uklapa u njihove okvire, posmatrali bi ga ili kao božanstvo ili kao neprijatelja.

To su bijelci činili crncima duži historijski period naše slavne civilizacije, toliko da su crnu djecu dovodili u Brisel, stavljali u ljudski zoo i davali da ih se posmatra kao da su životinje (više na linku: https://www.snopes.com/fact-check/human-zoo-1958-worlds-fair/). To su bili bijelčevi tihi neprijatelji.

S vremenom, zahvaljujući antropologiji i arheologiji, historiji, biologiji, geografiji i putovanjima, ljudi su spoznali da ne postoji samo jedna rasa na svijetu, da niko nije niža ili viša, nego da su svi jednaki, da ničija kulturalna pripadnost nije ni glupa ni besmislena. Na tom tragu smo, kao civilizacija, napredovali do uspostavljanja interkulturalnosti koja ne znači suživot i suživljenje s ljudima drugačijim od nas po jednom ili više obilježja, nego živjeti u stalnoj i dinamičnoj interakciji. Takva interakcija doprinosi civilizacijskom uspjehu.

Kako ne bismo druge i drugačije stavljali u kaveze i od toga pravili izložbe, moramo otvoriti puteve u svojim glavama i srcima, te preći vještački nametnute granice kako bismo uspjeli izgraditi svijet u kojem drugačije nije senzacija nego prihvaćanje i razumijevanje. Takav izgrađen svijet bio bi jednoznačan kulturalnoj raznolikosti koja se (možda) razvija po uzoru na prirodni diverzitet. Priroda je šarolika i bogata različitim formama organskog i anorganskog, te svako daje svoj najveći mogući doprinos. Neka tako bude i s ljudima; što više razlika, toliko više mogućnosti za nova znanja i širenje granica vlastitog mikrokozmosa. Stoga, i u ovakvom letimičnom pregledu pojmova, možemo prihvatiti i razumjeti konstataciju da je interkulturalnost svojevrsni test demokracije koja propagira slobodu, prava i odgovornosti.