Na trećem Sokratovom kafeu, održanom 11.11.2020. u Tuzli, sa facilitatoricom prof. dr. Dženetom Omerdić, razgovarali smo o temi “Država”.
Politike vođenja svake države određuju i utiču na život svakog pojedinca. Zbog toga nam je izrazito bitno da budemo svjesni društva i države.
Koliko smo povezani s državom, i šta na koncu, znači država? Kolika je spona između naših podataka i fotografije u pasošu koji nas povezuje s državom u kojoj živimo?
Kao pokretači razgovora na ovom Sokratovom kafeu, poslužili su nam citati kao što su “Država to sam ja”, “Vuk je oslobođen od optužbe. Ipak su to bile samo ovce”, “Vlade su jedra, narod vjetar, država lađa, vrijeme more”, i drugi.
Navigirani ovim citatima, prvenstveno smo razgovarali o kohezionim faktorima države i društva. Vođeni citatom “Država to sam ja”, kao kohezione faktore spominjali smo državnike koji svojom harizmom, državničkim i drugim sposobnostima, drže na okupu različita društva i države. No, koje su to harizme današnjih državnika? Rade li svi državnici u cilju jačanja države? Zašto nisu?
Također, kao kohezioni faktor, spominjali smo i neprijatelje države i društva, odnosno govorili smo o tome da li strah od vanjskog ili unutrašnjeg neprijatelja može poslužiti kao sredstvo okupljanja i jačanja određenih društvenih i državnih struktura. Ko razapinje i etiketira određene ljude kao prijatelje i/li kao neprijatelje države?
S obzirom da je odlika Sokratovih kafea različitost iznesenih mišljenja i mijenjanje toka diskusije, razgovarali smo i o kozmopolitizmu koji je kao takav posebno izražen danas u procesu globalizacije. Između ostalog, razgovarali smo i o razlozima povezanosti između pojedinca i države, te smo osim identitetu, patriotizmu, pažnju posvetili i interesu / koristi kao motivu za “ljubav” prema državi.
Pitali smo se ako je država sistem ili mehanizam vlasti kojom jedna klasa uspostavlja, brani i štiti svoju vladavinu, šta onda ona predstavlja u sistemu globaliziranog svijeta i kako se manifestira globalizam, te da li će nužno izmijeniti ulogu države na koju smo naučili i da li se država u smislu njezinog birokratskog aparata mora povinovati novim izmjenama? Kakvu ulogu u svemu tome imaju nacionalni i etnički identiteti za koje se prolijeva krv nevinih?
No, prije svega, država je institucija koja garantira ustavno – pravni poredak stanovnicima jedne teritorije. Bez nje, imali bismo anarhiju i bezvlašće, te u svijetu kojeg je ljudska vrsta izvojevala, do zadnjih atoma snage se moramo boriti za pravednost, demokratiju, toleranciju i odgovornost kako države i njenih organa tako i nas samih kao njenih građana i građanki.
