Održana predavanja studentima/icama Univerziteta u Zenici na temu „Rodna ravnopravnost u praksi Ustavnog suda BiH“ u okviru projekta UNIGEM, kako bi se obilježilo „16 dana aktivizma- zašto je važna ova kampanja?“ Cilj je bio potaknuti interes mladih ljudi za temu i osvještavanje o predrasudama na istu temu.
Predavanju je prisustvavalo 39 studenata/ica uz pridržavanje svih higijensko-epidemioloških mjera. Ovoj aktivnosti sudjelovalo je je još nekoliko nastavnika sa univerziteta (prof.dr.Ilhan Bušatlić, doc.dr. Dženana Radončić), a istu su predvodile prof. dr. Anela Hasanagić, Maša Alijević i Aida Rizvanović. Nakon uvodnih izlaganja, otvorena je diskusija koja je bila vrlo produktivna.
Predavanje i poentiranje određenih tema je izazvalo veliku pažnju i diskusija se među studentima/icama nastavila i narednih dana na određenim časovima redovnih predavanja. Cilj predavanja je bio potaknuti mlade na razmišljanje o rodnoj ravnopravnosti. Na kraju predavanja bilo je mnogo pitanja te su studenti/ce iskazali želju za učešćem u aktivnostima koje podržava projekat UNIGEM.
Dana 15.11.2021. godine održana je edukativna radionica za studentice i studente Univerziteta u Zenici u sklopu “16 dana aktivizma – Zašto je važna ova kampanja” na užu temu „Rodno-zasnovano nasilje“. Radionica se realizirala u okviru UNIGEM projekta u saradnji sa TPO fondacijom uz podršku Ambasade Velike Britanije u Bosni i Hercegovini. Cilj radionice je bio širenje znanja i mijenjanje stavova, odnosno senzibilizacija studentica i studenata u odnosu na temu rodno zasnovanog nasilja.
U prvom dijelu radionice, koji je realizovala doc.dr. Aida Rizvanović, obradile su se uvodne teme određenja pojma, faktora i tipologije nasilja. U nastavku je predstavljena jedna od najvažnijih međunarodnih instrumenata u brobi protiv nasilja nad ženama – Konvencija Vijeća Evrope o sprečavanju i suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u porodici (poznata kao Istanbulska konvencija), nakon čega su detaljnije obrađeni pojedini oblici nasilja nad ženama (tjelesno nasilje, psihičko nasilje, seksualno nasilje, trgovina ženama u svrhu seksualne eksploatacije, ekonomsko nasilje, nasilje na radnom mjestu).
U drugom dijelu radionice, koji je realizovala doc.dr. Dženana Radončić, fokus je stavljen na reagovanje društva na slučajeve rodno zasnovanog nasilja (što uključuje porodicu, partnera/ice, radne kolege/ice, medije, ali i zajednicu u širem), kao i najvažnije izazove u procesuiranju djela rodno zasnovanog nasilja, zbog čestih predrasuda i nedovoljne senzibiliziranosti profesionalaca u lancu zaštite od nasilja nad ženama (policija, centri za socijalni rad, zdravstveni radnici, tužilaštva, sudovi, ali i kreatori javnih politika i zakonodavci). Disusija se vodila oko rasprostranjenih, ali neprihvatljivih stavova o „krivnji/odgovornosti“ žrtve za rodno zasnovano nasilje kojem je bila izložena, kao i „otporu žrtve“ seksualnog nasilja. Kroz interaktivan rad su osviještene osnovne predrasude utkane u društvenu reakciju na različite slučajeve rodno zasnovanog nasilja, što sve može značajno uticati na prijavljivanje nasilja i adekvatan odgovor institucija na slučajeve rodno zasnovanog nasilja.
